Nakon podosta vremena ( i novaca) konačno da podjelim sa Vama jedan od projekata koji sam konačno dovršio. Dosta Vam je mijenjanja zadnjih upornih štangi na Vašoj Alfi?
Uporni držači podvoza su izrađeni od inoxa (nehrđajučeg čelika) visoke kvalitete, uprešavani su pojačani seleni radi osiguravanja dugotrajnosti i čvrstoće.
Svi dijelovi su zavareni od strane certificiranog varioca i atestirani.
Prednji držači u selen bloku ne sadrže bešavnu cijev dok ju stražnji držači sadrže.
za 164 su pomalo kompliciranije od ovih običnih alfi :craz. Naše spone se na oba kraja koji se hvataju za most i za karoseriju mogu štelati po duljini...a što ćeš...uvijek smo bili ispred svog vremena :hehe:
za 164 su pomalo kompliciranije od ovih običnih alfi :craz. Naše spone se na oba kraja koji se hvataju za most i za karoseriju mogu štelati po duljini...a što ćeš...uvijek smo bili ispred svog vremena :hehe:
Zaslužuješ veliki :grinning-smiley-043: Jel razmišljaš o serijskoj proizvodnji? Imaš li neku okvirnu cijenu za kompletan set za 147? Baš moram mjenjat uporne spone.
Zahvaljujem se svima na pozitivnim komentarima ovaj projekat se produžio preko godinu dana nebiste vjerovali koliko muke i truda je uloženo u izradu ovog cijelokupnog projekta.
Moja ideja je bila da se napravi proizvod koji će zadovoljavati sve najstrože standarde u EU-u te TUV certifikate koji su bili smjernica za izradu upornih držača. Sami proces proizvodnje je podosta zahtjevan, koriste se isljučivo materilai koji imaju certifikate porjekla dolaze iz Finske i koriste se avijonskoj industriju upravo zbog svih strogih normi koje moraju zadovoljit. Drugi problem je bio standardizacija proizvoda da prvi i tisućiti budu indentićni i da nema nikakvih odstupanja u mijerama i deimnzijam te kvaliteti. Rađeni su posebni alati za Vulkanizaciju gumenih selena sama guma je od Dunlopa vrlo tvrda i izdržljiva na sva moguća naprezanjai sve uvijete rada otporna je na benzinske pare i ulja. Sami atesti su rađeni na Strojarskom fakultetu u Zagrebu u laboratoriju ekperimentalne mehanike, radili su se testovi loma na vlak i tlak i izdržljivost gumenih selen blokova simulacija ceste, a simulacija se izvodila dva dan i 5 miliona udaraca su seleni preživjeli što je po TUV standardu omjer oko 5 godina vožnje ili otprilike 100 000 kilometara.
Evo par filmića sa strojarstva
Alfa Rome Test 1.avi (http://www.youtube.com/watch?v=I3rLA0PW2KI#)
Alfa Romeo Test 4 Strain overlay camera right1.avi (http://www.youtube.com/watch?v=1Nwxv9Wro0w#)
Zaslužuješ veliki :grinning-smiley-043: Jel razmišljaš o serijskoj proizvodnji? Imaš li neku okvirnu cijenu za kompletan set za 147? Baš moram mjenjat uporne spone.
Ovaj cijeli projekt i je rađen za serijsku proizvodnju.
Pjedinačna cijena komleta je 2770 KN, a za Alfiste bi bila 2500 KN
za 164 su pomalo kompliciranije od ovih običnih alfi :craz. Naše spone se na oba kraja koji se hvataju za most i za karoseriju mogu štelati po duljini...a što ćeš...uvijek smo bili ispred svog vremena :hehe:
dalo bi se napraviti to od inoxa...ako ništa....radi dugotrajnosti...ali...ja sam za...nek majstor malo razmilsi o cifri
inače...za trud :grinning-smiley-043: :handclap:
Da dalo bi se napraviti od inoxa treba malo vremena da se naprave alati i ako bi se dogovorio neki Grup buy da barem bude desetak kompleta da cijena bude što normalnija. :hap:
Čestitan na profesionalnom pristupu i kvaliteti :clap2: :clap2: Ali to mora biti tako sa svim certifikatima kada se radi o važnom dijelu o kojemu direktno ovise ljudski životi. Puno sreće u poslu :pivo:
P.S. Znaš li koliko košta originalni komplet? Nisam to nikad mijenjao.
Kaj to dodje jedan selen ili cijela stanga sa 2 selena?? Iako od Sidema su sve stvari dosta lose kvalitete,imam vilice na 145ici i kroz godinu dana otisao skroz jedan selen na desnoj vilici a na lijevoj kugla se skroz raspala,e da,krajnik na letvi volana se isto sav raspao.
Čestitan na profesionalnom pristupu i kvaliteti :clap2: :clap2: Ali to mora biti tako sa svim certifikatima kada se radi o važnom dijelu o kojemu direktno ovise ljudski životi. Puno sreće u poslu :pivo:
P.S. Znaš li koliko košta originalni komplet? Nisam to nikad mijenjao.
Upravo tako nebi se ni upuštao u proizvonju držaća da nije sve po ps-u. Originalni u Autocomercu koštaju prendnji 1komad 640 kn, a zadnji 1 komad 710kn što ćini komplet od 4 komada i ukupne cijen 2700 kn, kod Tokića zamjenski 310 kn prenji 340 kn zadnji komplet 1300 kn. Testirali smo i zamjenske na strojarstvu ali ih nema u izvještaju ja ih osobno nebi nikad stavio na auto nakon testa jel su pucali na 7 KN ili 700 kila a original je pucao na 17 kN što je velika razlika a u gumenom selenu da ne pričam
Podvozje automobila podložno je dinamičkom opterećenju te je nužno da spona zadovolji uvjete takvog opterećenja. Dinamički je ispitana spona MARINOX koja je pokazala najbolje mehaničke karakteristike kod statičkog ispitivanja. Parametri dinamičkog ispitivanja, odabrani su na osnovi procjene sila koje se javljaju u sponi prilikom eksploatacijskih uvjeta (Graf br.2). Maksimalna sila je 2000 N, a omjer maksimalne i minimalne sile opterećenja je R=0.1. Ispitivanje je trajalo do puknuća uzorka ili do 1.000.000 ciklusa.
Na dijagramu 4. je prikazan odziv odnosno pomak gornje čeljusti ispitnog uređaja na zadano opterećenje. Radi preglednosti zapisivane su samo ekstremne vrijednosti pomaka (Smax i Smin) u ovisnosti o broju ciklusa. Vidljivo je namještanje spone na samom početku ispitivanja, nakon čega nema značajnijih promjena u pomacima, odnosno spona se ponaša stabilno sve do završetka ispitivanja. Nakon 1.000.000 ciklusa mjerenje je zaustavljeno, na uzorku se nisu uočila oštećenja.
Nadam se da si ovo patentirao i zaštitio kao proizvod.... Kada kreće prodaja i jel se radi na vilicama isto tako???.... I to radiš za sve modele Alfi i automobila ili određeni??? A za posao i znanje :handclap: :handclap: :handclap: :handclap: :grinning-smiley-043:
:care za cijeli projekt jedino neznam ovo za patentiranje ča je kolega reko jer kolko ja kontam proizvođač vozila mora dati odobrenje tzv. licencu proizvođaču zamjenskih djelova tako da ...
Nadam se da si ovo patentirao i zaštitio kao proizvod.... Kada kreće prodaja i jel se radi na vilicama isto tako???.... I to radiš za sve modele Alfi i automobila ili određeni??? A za posao i znanje :handclap: :handclap: :handclap: :handclap: :grinning-smiley-043:
Da, patentirano je, tj. zaštićen je dizajn proizvoda. Prodaja je u tijeku, za gornje vilice se još uvijek razbija glava kako rješiti problem. Za sad samo određeni(147/156/GT/GTA), iako su u planu i drugi modeli. hvala :ok:
:care za cijeli projekt jedino neznam ovo za patentiranje ča je kolega reko jer kolko ja kontam proizvođač vozila mora dati odobrenje tzv. licencu proizvođaču zamjenskih djelova tako da ...
Nakon podosta vremena ( i novaca) konačno da podjelim sa Vama jedan od projekata koji sam konačno dovršio. Dosta Vam je mijenjanja zadnjih upornih štangi na Vašoj Alfi?
Originalne prilično dugo traju, pretpostavljam da se mislilo na jeftine/zamjenske ?
(http://www.marial.hr/data/gallery/2/4cf5451d41730.jpg) Zar ne bi bilo bolje da ste stezali selene iz grabe tek kada se montiraju kotači i kada se auto spusti. Na ovaj način su odmah seleni prenapregnuti odmah nakon montaže i spuštanja sa dizalice.
Kada se na 156 selen raspadne onda cijela spona ispada jer je pločica ispod šarafa premala. Pa nije loše riješenje kao na 147, a to je veća četvrtasta pločica koja onemogućuje ispadanje. (http://img231.imageshack.us/img231/9638/5031773.jpg) (http://imageshack.us/photo/my-images/231/5031773.jpg/)
Inače najviše buke/lupkanja proizvodi selen koji je uprešan u rukavcu (to je jedini koji FIAT rpodaje pojedinačno). (http://img443.imageshack.us/img443/9652/4cf5451d41730.jpg) (http://imageshack.us/photo/my-images/443/4cf5451d41730.jpg/)
Skoro zaboravio temu. Malo novi slikica ::) (http://i797.photobucket.com/albums/yy259/davormar/DSC_0948_zps522f703e.jpg) (http://s797.photobucket.com/user/davormar/media/DSC_0948_zps522f703e.jpg.html) (http://i797.photobucket.com/albums/yy259/davormar/DSC_0949_zps5f34f15d.jpg) (http://s797.photobucket.com/user/davormar/media/DSC_0949_zps5f34f15d.jpg.html) (http://i797.photobucket.com/albums/yy259/davormar/DSC_0950_zps861b47d9.jpg) (http://s797.photobucket.com/user/davormar/media/DSC_0950_zps861b47d9.jpg.html)
A do kraja godine izrađuje se jedan set experimentalan ali po proraćunima mislim da će biti samo za ekstremni set up auta i za stazu (tvđi od strongflexa i powerflexa) Nakon probe od par mjeseci javim detalje kao se ponaša i jeli je uopće prošao test ( Sva sreća neće biti na mojem autu :D)
Naravno da bi se moglo samo moram imat originale i još neke stvari da bi se to napravilo kao treba. Ali morala bi biti minimalno 5 kompleta narudžba da bi isplatio alate i pripreme za varenja i ostale gluposti. A i bilo bi dobro odraditi testiranje u kontroliranim uvijetima da nebi bilo nekih iznenađenja.
Naravno da bi se moglo samo moram imat originale i još neke stvari da bi se to napravilo kao treba. Ali morala bi biti minimalno 5 kompleta narudžba da bi isplatio alate i pripreme za varenja i ostale gluposti. A i bilo bi dobro odraditi testiranje u kontroliranim uvijetima da nebi bilo nekih iznenađenja.
Uf, ja nemam orginal na raspolaganju.. ali dat će se sigurno nešto organizirati. Znam da je iz Ante iz Splita još zainteresiran. Znači još dvoje?
Imaš sve na prvoj stranici teme detaljno o testiranju.
A koliko si puta u životu zveknuo u rizo i to još bočno da se bojiš toga. :tooth
Pa prvo sam pomislio da je moj auto, i kakav mi je ovo dodatni lonac, onda sam vidio ova dva podna pojačanja... nema nas još uvijek puno bas ovaj kombo.
Pa znas da i jesam par puta... A nista pa cemo i to probati.
Sent from my SM-G920F using Tapatalk
Stavljaj to gore, nemoj se puno misliti. Kad lupis dovoljno jako za takvu štetu napraviti ionako je auto za baciti. Nema više miješanja na kocenju kad letiš po zaobilaznici ili autocesti
Stavljaj to gore, nemoj se puno misliti. Kad lupis dovoljno jako za takvu štetu napraviti ionako je auto za baciti. Nema više miješanja na kocenju kad letiš po zaobilaznici ili autocesti
Pa prvo sam pomislio da je moj auto, i kakav mi je ovo dodatni lonac, onda sam vidio ova dva podna pojačanja... nema nas još uvijek puno bas ovaj kombo.
Stavljaj to gore, nemoj se puno misliti. Kad lupis dovoljno jako za takvu štetu napraviti ionako je auto za baciti. Nema više miješanja na kocenju kad letiš po zaobilaznici ili autocesti
Da ima nas par s takvom kombom :ok:, meni je još ostalo te ukrute riješiti dva pojaćanja na mostu i staviti strongflex selene na poprečne ruke odozada i to je to više nemam šta dirat odozdo auto.
Nije mi auto bio pri ruci da zavirim :ok: Koliko je bilo komplicirano ugraditi? Jel trebao limar?
Teorija kaže da je to ugrađeno zbog ncap testa a ne dinamičkih svojstava makar mi to ne drži vodu jer nisu nikad ncap test ponovili.
Isto sam i ja pročitao. Ugrađivano da se poboljša malo šasija - koliko je to moguće. Nije trebao limar al je trebalo neke djelove preraditi na samoj skiji + probušiti 4 šarafa kroz pod u predjelu zadnjih siceva + izraditi onaj dio koji se "bode" u most sa prihvatima na mostu.
Isto sam i ja pročitao. Ugrađivano da se poboljša malo šasija - koliko je to moguće. Nije trebao limar al je trebalo neke djelove preraditi na samoj skiji + probušiti 4 šarafa kroz pod u predjelu zadnjih siceva + izraditi onaj dio koji se "bode" u most sa prihvatima na mostu.
Sam-svoj-majstor :mehanic
Si siguran da treba nešto raditi na onom dijelu koji se bode u most? Svaki most bi trebao imati rupu za to ubosti, skine se samo čep. Ja sam stavio na 147 i to na obe strane bez problema, samo nisam stavljao zadnji par vijaka nego sam skratio skiju.
Inače postoje 2 vrste skija, dakle postoji za V6 tj GTA modele i za sve druge. Taj za sve druge model išao je na sve FL 147/156 i GT. Ta pocinčana srebrna skija ide samo JEDNA na auto u originalu, a pojačanja za V6 idu dva (za obje strane) Taj je od pocinčanog DEBELOG lima, sastoji se od dva dijela, a prednji dio ide sa onim velikim pinom u veliku rupu na mostu. Taj je i duži otraga od GTA modela, ima još jedan par vijaka više. (https://s18.postimg.org/ocl7sbl39/ispod.jpg) (https://postimg.org/image/ocl7sbl39/)
A za V6 ne ide u tu rupu na mostu, iako se isto sastoji od 2 dijela za GTA je dakle iz 2 dijela od kojih je prednji dio duži i ide uzduž preko cijelog mosta, i taj ne ide na 4 cilindra aute. (https://s18.postimg.org/k26jx3qed/image.jpg) (https://postimg.org/image/k26jx3qed/)
GTV/Spider ima opet specijalnu priču i kraći je otraga za još jedan par vijaka, i izgleda kao za GTA ali je iz jednog dijela, a za modele koji nisu 3.0 je totalno bez tog prednjeg dijela. (https://s18.postimg.org/8fhuiedr9/Alfa-spider-front-lab.jpg) (https://postimg.org/image/8fhuiedr9/) (https://s18.postimg.org/zdbrk5645/GTV.jpg) (https://postimg.org/image/zdbrk5645/)
Mislim da je primarni razlog za to ojačanje kod V6 modela težina i jačina motora, a kod FL modele NCAP test.
Kod mene je dugacki dvodjelni x2 (lijevo i desno). Vozacev je sjeo sve na šaraf, dok na drugom je trebalo 4x šarafa M10 u predjelu suvozačevog zadnjeg sica + napraviti prihvate za taj PIN na mostu - rupa postoji al ne postoje matice zavarene na mostu gdje dolaze 2x M10 šarafa koja drže taj pin vezan za most. i trebalo je razbusiti na manjem dijelu skije rupu sa druge strane za prihvat pin-a jer je predviđeno da ide na vozačevu stranu.
Tek tada, se stavlja taj mali dio skije koji povezuje zadnji veliki dio sa mostom.
Nekaj se vjerojatno ne kuzim zato sto tipkamo a ne razgovaramo, a vjerojatno mislimo isto :ok:
Da, kužim šta misliš, i usput malo prepravljam originalni post gledajući u ePer. Meni je sve pasalo na mostu na obe strane, samo mi se otraga nije dalo zajebavati sa limarom jer nije bilo zadnjeg para navoja u podu na obe strane pa sam skratio obe skije :Rock: za jedan par vijaka. Ako može kraće biti na GTA može i kod mene, kad već imam dvije skije, za razliku od FL modela koji imaju jednu, ali mi se čini da su na vozačkoj strani. Kad stignem ću ispraviti prvi post do kraja prema ePeru, da budu napisani full točni podaci.
Čuo sam za to da su se ti navoji na mostu i podu mijenjali i dodavali od generacije šasije do slijedeće generacije šasije, pa kako naletiš. Najbolje je vjerojatno bilo na FL modelima, tamo valjda imaju svi navoji na podu i mostu, na obe strane. Nisam gledao GT, po nekoj logici stvari vjerojatno ona ima sve navoje.
Ti si više sport based a ja family/safety based :hap:
Oboje, ali mi se nije dalo zajebavati sa limarom kad je sve pasalo osim zadnjeg para vijaka.
Nisam baš sad siguran 100%, davno sam to radio, ja sam imao i lijevu i desnu skiju od 147 fl, i montirao na 147 prije FL, ali taj pin koji ide u most je meni bio čini mi se sastavni dio prednjeg dijela skije, a ne ovako odvojeno i nisam siguran da je bilo tih vijaka, nešto je bilo drukčije, nažalost nemam slika.
Oboje, ali mi se nije dalo zajebavati sa limarom kad je sve pasalo osim zadnjeg para vijaka.
Nisam baš sad siguran 100%, davno sam to radio, ja sam imao i lijevu i desnu skiju od 147 fl, i montirao na 147, ali taj pin koji ide u mast je meni bio čini mi se sastavni dio prednjeg dijela skije, ane ovako odvojeno i nisam siguran da je bilo tih vijaka, nešto je bilo drukčije, nažalost nemam slika.
Dobro, nitko nije rekao da je 100% identicno na 147 i 156.
Dobro, nitko nije rekao da je 100% identicno na 147 i 156.
Ja sam mislio da je. Sad sam gledao ePer, 147 FL i GT imaju sve isto, a taj prednji dio skije se spominje samo na 156 Croswagonu?? ali po broju je isti kao na 147 FL i GT.
Nije ni bitno, sve što stane uz manje ili više DIY treba ugraditi, i to sa obe strane :Rock:
Imaš koju sliku tog prednjeg dijela skije, ugrađenog i samostalno, baš me zanima?
Interesantno, a ja sam bio uvjeren da je bila dobro udaren desna strana pa da mozda vise nisu rupe pasale pa je to netko odlucio pustit negdje u sumi :tooth
Znaci moze bit da ima samo vozacku oem? 147 fl?
Svaki put kad pogledam dole monk sindrom proradi :)
Interesantno, a ja sam bio uvjeren da je bila dobro udaren desna strana pa da mozda vise nisu rupe pasale pa je to netko odlucio pustit negdje u sumi :tooth
Znaci moze bit da ima samo vozacku oem? 147 fl?
Svaki put kad pogledam dole monk sindrom proradi :)
Nikad u originalu nisu bile dvije srebrne pocinčane skije na FL modelima i GT. Uvijek samo jedna. Dvije su one crne kraće koje idu na V6 Sad ću editirati početni post da to napišem.
To smo mi pacijenti stavljali dvije skije od FL, od viška, glava ne boli :D
Da pretstavim dugo najavljivanu Verziju 2 upornih držača podvoza. Radi se o nadogradnji tj. novo vrsti selene na upornim držaćima. Prema nagovoru Ivan GT :tooth napravljena je hard verzija selen od jaaako tvrdog materijala 95 shora koji bi se trebao pokazati još bolji u ekstremenim uvijetima vožne po stazi. Sami materijal je samo podmazujući ( u svojoj strukturi sadrži ulje ) te nema potrebe za nikakvim održavnjem tj. podmazivanjem.
Da pretstavim dugo najavljivanu Verziju 2 upornih držača podvoza. Radi se o nadogradnji tj. novo vrsti selene na upornim držaćima. Prema nagovoru Ivan GT :tooth napravljena je hard verzija selen od jaaako tvrdog materijala 95 shora koji bi se trebao pokazati još bolji u ekstremenim uvijetima vožne po stazi. Sami materijal je samo podmazujući ( u svojoj strukturi sadrži ulje ) te nema potrebe za nikakvim održavnjem tj. podmazivanjem.
Par slikica kao to izgleda. ...
a koju shore metodu točno koristiš?
koji inox je u pitanju?
jeste radili NDT zavara? ili neku drugu metodu kontrole.
jeste radili NDT zavara? ili neku drugu metodu kontrole.
Pozdrav.
Mjereno je Shore metrom ili ti u prijevodu uređaj za mjerenje tvdoće mekih materijala guma, plastika, poliuretan... U stvarnosti se traži od proizvođaća materijala tvdoća tj specifikacija materijala koji se dobije pri kupnji takvih specijalnih materijala tj. prema zahtijevima kupca.
Sami proces proizvodnje je podosta zahtjevan, koriste se isljučivo materilai koji imaju certifikate porjekla dolaze iz Finske i koriste se avijonskoj industriju upravo zbog svih strogih normi koje moraju zadovoljit, uostalom na samome poćetku teme imaš cijeli proizvodni proces objašnjen :ok:
Kontolu varova ako misliš na snimanje RTG-om ne radim jel nisu takvi zahtijevi provjereno od strane TUF institua u Njemaćkoj jel se sami proizvod radio prema njihovim normama i preporukama uostalom takav bi proizvod koštao par puta više nego je tržišna vrijednost i u potpunosti neisplativ kao takav, opet se ponavljam detalje možeš pronaći na samome poćetku teme. Fimić testiranja Vara na FSB u labaratoriju eksperimentalne mehanike
Jel kompatibilno sa ver.1 upornicama? Pa ako je, ja bih se zabiljezio za upgrade kit
Može se nije problem samo je komplikacija moraš skinuti svoje uporne poslati meni. Kada dođu meni ide isprešavanje starih selen i ponovo mjerenje i izrada selena prema svakom zasebnom otvoru (Rupi) da to bude kako spada da te ne nosim na duši :D :ok:
Mjereno je Shore metrom ili ti u prijevodu uređaj za mjerenje tvdoće mekih materijala guma, plastika, poliuretan... U stvarnosti se traži od proizvođaća materijala tvdoća tj specifikacija materijala koji se dobije pri kupnji takvih specijalnih materijala tj. prema zahtijevima kupca.
Sami proces proizvodnje je podosta zahtjevan, koriste se isljučivo materilai koji imaju certifikate porjekla dolaze iz Finske i koriste se avijonskoj industriju upravo zbog svih strogih normi koje moraju zadovoljit, uostalom na samome poćetku teme imaš cijeli proizvodni proces objašnjen :ok:
Kontolu varova ako misliš na snimanje RTG-om ne radim jel nisu takvi zahtijevi provjereno od strane TUF institua u Njemaćkoj jel se sami proizvod radio prema njihovim normama i preporukama uostalom takav bi proizvod koštao par puta više nego je tržišna vrijednost i u potpunosti neisplativ kao takav, opet se ponavljam detalje možeš pronaći na samome poćetku teme. Fimić testiranja Vara na FSB u labaratoriju eksperimentalne mehanike
pa jasno je meni da je shore metoda i shore metar kako ga zoveš. ali imaš raznih shore metoda... konkretno 12 njih. razlikuje se geometrija penetratora, sila, i još neki parametri mjerenja. najčešće su A i D. jesi jednu od njih koristio? mislim, ovisno o metodi, tvrdoća ti može iznositi 20 do 80 za istu stvar, tako da je to vrlo bitna stavka.
specifikacija materijala, kako ju ti zoveš, zapravo se stručnije zove atest. na atestu pišu svakakve stvari, od granica čvrstoće, razvlačenja, kemijskog sastava, itd. nagledala sam se tog poprilično pa znam o čem pričam. to što kažeš da se koristi u avioindustriji, oprosti, ali bilo kom upućenijem apsolutno ništa ne znači.
mene je zanimalo koja je vrsta čelika, može HRN, DIN, EN, neko njegovo ime i prezime. reći da koristiš inox za avioindustriju znači šipak. kao osoba koja ima podosta iskustva i dodirnih točaka u avioindustriji, a trenutno radim u autoindustriji, odgovorno tvrdim da ništa nisi rekao time što je materijal iz finske i koristi se za avione.
zašto sve to pitam? radi zavara prvenstveno. po ovome što vidim, neadekvatno je odabran postupak i/ili parametri, voljela bih vidjeti WPS ili rezultate bilo kojeg nerazornog ili razornog ispitivanja. jeste uzeli pa prerezali jedan proizvod po pola kroz zavar? ovo se na oko vidi da ne valja, no offense zavarivaču.
možda djeluje malo oštro ovo što sam napisala, ali stvarno smatram da posao nije odrađen kako treba, usprkos dobroj ideji. proces ti nije kompletan. fali simulacija, od statičke koju može bilo koji iole ozbiljniji 3d softver napraviti, do dinamičke u lotusu recimo, pa da simulacije validiraš eksperimentom. u simulaciji mijenjaš parametre, počevši od materijala preko spektara opterećenja. svaki sustav ima vlastite vibracije, a ti mijenjanjem originalne uporne štange mijenjaš frekvenciju sustava i pomiču se frekvencije na kojima dolazi do rezonancije. rezonancija je loša, stvara opterećenja od kojih stradavaju dijelovi.
ovo je što mi prvo pada na pamet, ne znam jesi li odradio išta od tog pa nisi samo pisao, ali voljela bih čuti detalje ako jesi. professional curiosity. :pivo:
pa da, sve je to divno i krasno za isprobati dok se ne desi neko sranje :) kao osoba koja je isprojektirala stvari od cjevaste šasije do bespilotne letjelice, ne pričam ovo da popljujem nekog nego upravo da ne najebe bespotrebno ni auto ni ljudi u njemu.
Koliko sam skužio iz napisanog, kolegica hoće reći, da su namjerno original tako slabašne , da ne prenose nepoželjne sile na druge sklopove vozila.
Tapatalk
nope, nije to bila poanta. ja sam skrenula pažnju autoru teme da je izostavio neke bitne stvari iz procesa. nabrojala sam konkretno koje. mogu i stručnije/detaljnije ako nekog zanima, ali prvo trebam par informacija, pitala sam u postu koje točno stvari me zanimaju.
nije stvar slabašnosti, nego vlastite frekvencije sustava. vrlo bazično ću probati objasniti... sve u svemiru ima neku svoju vibraciju. kad se projektira sustav, pazi se da se ne poklope vlastite vibracije komponenti jer se stvara rezonancija. ona uzrokuje povećanje amplitude vibracija, a na tu amplitudu sustav ponekad ni uz strukom određene faktore sigurnosti nije projektiran, dakle ne može ih izdržati.
što se desi kad promijeniš dio sustava koji je dinamički vrlo opterećen, dakle vibracije igraju veliku ulogu? unosiš komponentu s drugačijom vlastitom frekvencijom, na koju ostatak sustava nije prilagođen. ne mora se desiti, ali može, da se uzrokuje pojava rezonancije.
zgodan primjer za vidjeti da rezonancija nije bezopasna pojava - tacoma most. 40tih godina se čitav most srušio jer inženjeri nisu predvidjeli pojavu rezonancije koju je uzrokovao vjetar. kog više zanima, https://en.wikipedia.org/wiki/Tacoma_Narrows_Bridge_(1940) (https://en.wikipedia.org/wiki/Tacoma_Narrows_Bridge_(1940))
pa da, sve je to divno i krasno za isprobati dok se ne desi neko sranje :) kao osoba koja je isprojektirala stvari od cjevaste šasije do bespilotne letjelice, ne pričam ovo da popljujem nekog nego upravo da ne najebe bespotrebno ni auto ni ljudi u njemu.
Svak čas na pokazanom znanju i poznavanju materije. Prema svemu što si napisala do sada pristupaš tematici iz pozicije nekoga tko je student - asistent ili radi na FSB-u kao profesor. Kao što sam i napisao na samome startu sve tvoje strahove i same sumlje si mogla preduhitriti i saznati da si pročitala cijelu temu od početka do kraja tj. izvještaj o testiranju na FSB-u iz laboratorija eksperimentalni mehanike gdje je u detalj opisano samo testiranje i metematicki izračuni i simulacije kako originalno dijela tako i poboljšanog u mojoj izvedbi. Za sva detaljna pitanja stojim ti na raspolaganju jel vidim da o materiju znaš dszta :ok:, pa bi da popričamo o nekim drugim projektima kako pristupiti problemu, i na koji način neke stvari riješiti :mah:
Svak čas na pokazanom znanju i poznavanju materije. Prema svemu što si napisala do sada pristupaš tematici iz pozicije nekoga tko je student - asistent ili radi na FSB-u kao profesor. Kao što sam i napisao na samome startu sve tvoje strahove i same sumlje si mogla preduhitriti i saznati da si pročitala cijelu temu od početka do kraja tj. izvještaj o testiranju na FSB-u iz laboratorija eksperimentalni mehanike gdje je u detalj opisano samo testiranje i metematicki izračuni i simulacije kako originalno dijela tako i poboljšanog u mojoj izvedbi. Za sva detaljna pitanja stojim ti na raspolaganju jel vidim da o materiju znaš dszta :ok:, pa bi da popričamo o nekim drugim projektima kako pristupiti problemu, i na koji način neke stvari riješiti :mah:
ne radim na fsb-u nit s njim imam nekih dodirnih točaka, ali diplomirani inženjer strojarstva sam. konstruktor, konkretnije. radila sam na projektima u metalnoj industriji, avioindustriji, autoindustriji, od studentske do high tech razine. ;)
temu sam itekako dobro pročitala prije nego sam pitala stvari. pa ajmo onda redom detaljnije...
nisi napisao ništa o simulacijama u fazi konstruiranja za što te konkretno i pitam. dakle kad si isprojektirao stvar u solidworksu, catiji, nx-u, inventoru, nebitno... jesi napravio FEA? da jesi, vidio bi da tok silnica na ovako konstruiranom dijelu izgleda užasno i sve se crveni, napravio neki redizajn, ili u fazi zavarivanja probao oblikovati zavar tako da geometrija omogući čim povoljniju raspodjelu opterećenja.
zašto inox? jesi probao testirati s nekim drugim materijalom? koje su dimenzije cijevi?
što se tiče procesa proizvodnje, također nisi dao ništa detalja. je li ti EWE/IWE inženjer napravio WPS? kako ste atestirali zavar ako nemaš NDT ni DT odrađen? koji pobogu zavarivač može ovako loše zavare napraviti? jel bio pijan ili što :kosa: doslovno se vide rupe na mjestima.
zašto ti set košta manje nego je nabavna cijena materijala?
mogu ti još detaljnije objasniti zašto me zanima koji materijal ili postupak i parametre zavarivanja koristiš, ali ono, prvo trebaš odgovoriti na pitanje koji je to uopće materijal točno, a ne uporno izbjegavati pitanje.
ne radim na fsb-u nit s njim imam nekih dodirnih točaka, ali diplomirani inženjer strojarstva sam. konstruktor, konkretnije. radila sam na projektima u metalnoj industriji, avioindustriji, autoindustriji, od studentske do high tech razine. ;)
temu sam itekako dobro pročitala prije nego sam pitala stvari. pa ajmo onda redom detaljnije...
nisi napisao ništa o simulacijama u fazi konstruiranja za što te konkretno i pitam. dakle kad si isprojektirao stvar u solidworksu, catiji, nx-u, inventoru, nebitno... jesi napravio FEA? da jesi, vidio bi da tok silnica na ovako konstruiranom dijelu izgleda užasno i sve se crveni, napravio neki redizajn, ili u fazi zavarivanja probao oblikovati zavar tako da geometrija omogući čim povoljniju raspodjelu opterećenja.
zašto inox? jesi probao testirati s nekim drugim materijalom? koje su dimenzije cijevi?
što se tiče procesa proizvodnje, također nisi dao ništa detalja. je li ti EWE/IWE inženjer napravio WPS? kako ste atestirali zavar ako nemaš NDT ni DT odrađen? koji pobogu zavarivač može ovako loše zavare napraviti? jel bio pijan ili što :kosa: doslovno se vide rupe na mjestima.
zašto ti set košta manje nego je nabavna cijena materijala?
mogu ti još detaljnije objasniti zašto me zanima koji materijal ili postupak i parametre zavarivanja koristiš, ali ono, prvo trebaš odgovoriti na pitanje koji je to uopće materijal točno, a ne uporno izbjegavati pitanje.
Takodjer je vrlo bitno da taj dio ima “crumple” zone tj zone koje pri udarima se kontrolirano (predvidivo) deformiraju. Ovakav dio pri rotaciji vozila na cesti uz udarac kotacem u bankinu probija direkt kroz sjedalo u putnicki prostor i moze nekoga ozbiljno ozljediti. OEM dio je namjerno onakvog profila napravljen i nije niposto slabasan tj ako i je “slabasan” onda je to s razlogom.
Ja sam za to da marial ne samo odnese testirati "stangu" nego i komplet auto. Evo moja 156ica je imala 2 totalke do sada i jos jednu tezu prometnu. Brine me status vara na upornici!!!
ne radim na fsb-u nit s njim imam nekih dodirnih točaka, ali diplomirani inženjer strojarstva sam. konstruktor, konkretnije. radila sam na projektima u metalnoj industriji, avioindustriji, autoindustriji, od studentske do high tech razine. ;)
temu sam itekako dobro pročitala prije nego sam pitala stvari. pa ajmo onda redom detaljnije...
nisi napisao ništa o simulacijama u fazi konstruiranja za što te konkretno i pitam. dakle kad si isprojektirao stvar u solidworksu, catiji, nx-u, inventoru, nebitno... jesi napravio FEA? da jesi, vidio bi da tok silnica na ovako konstruiranom dijelu izgleda užasno i sve se crveni, napravio neki redizajn, ili u fazi zavarivanja probao oblikovati zavar tako da geometrija omogući čim povoljniju raspodjelu opterećenja.
zašto inox? jesi probao testirati s nekim drugim materijalom? koje su dimenzije cijevi?
što se tiče procesa proizvodnje, također nisi dao ništa detalja. je li ti EWE/IWE inženjer napravio WPS? kako ste atestirali zavar ako nemaš NDT ni DT odrađen? koji pobogu zavarivač može ovako loše zavare napraviti? jel bio pijan ili što :kosa: doslovno se vide rupe na mjestima.
zašto ti set košta manje nego je nabavna cijena materijala?
mogu ti još detaljnije objasniti zašto me zanima koji materijal ili postupak i parametre zavarivanja koristiš, ali ono, prvo trebaš odgovoriti na pitanje koji je to uopće materijal točno, a ne uporno izbjegavati pitanje.
Ajmo ispočetka I'll say this only once :D
Sam atest nabavka materijala, odabir materijala i metodologija je rađena prema preporukama i savjetovanju s institutom u Minhenu točnije profesorom Ante Bakićem na FSB-u u labaratoriju eksperimentalne mehanike i ovim putem mu se još jednom želim zahvaliti na pomoći savjetima i samoj pristupaćnosti nažalost više nije u HR otišao je raditi na MIT u Ameriku. Proizvodni proces, odabir materijala te sama cijena materijala su poslovna tajna i nemam nikakvu namjeru dijeliti s nikim pa pa ponajmanje s tobom no offense :song:. (Zamisli da ti meni odaješ proozvodne procese i izračune od svoje Firme :roll:) Što se tiče R&D i tvojih simulacija i izračuna je totalni overKill za ovu vrstu proizvoda o kojemu se raspravlja, opet se ponavljam da dolazi do samog pitanja isplativosti proizvoda. Sami atest na FSB-u je koštao 30 tisuća kuna, a priprema i specijalni alati za standardizaciju proizvodnje su koštali još cca 10 tisuća eura. Što se tiče samog zavara koji te toliko smeta vizualno mislim da nemaš pojma o ćemu prićaš. Same zavare radi gospodin staroga kova koji radi za Westinghouse i jedan je od rijetkih zavarivaća koji ima certifikate za zavarivanje same jezgre nuklearnog reaktora :gay: Umori me ovoliko pisanja :lol Ako stvarno želiš prićati o takvim stavrima slobodno dođi na jedno druženje alfista pa će mo uživo raspraviti o tome bilo bi mi zadovoljstvo :ok:
Sam atest nabavka materijala, odabir materijala i metodologija je rađena prema preporukama i savjetovanju s institutom u Minhenu točnije profesorom Ante Bakićem na FSB-u u labaratoriju eksperimentalne mehanike i ovim putem mu se još jednom želim zahvaliti na pomoći savjetima i samoj pristupaćnosti nažalost više nije u HR otišao je raditi na MIT u Ameriku. Proizvodni proces, odabir materijala te sama cijena materijala su poslovna tajna i nemam nikakvu namjeru dijeliti s nikim pa pa ponajmanje s tobom no offense :song:. (Zamisli da ti meni odaješ proozvodne procese i izračune od svoje Firme :roll:) Što se tiče R&D i tvojih simulacija i izračuna je totalni overKill za ovu vrstu proizvoda o kojemu se raspravlja, opet se ponavljam da dolazi do samog pitanja isplativosti proizvoda. Sami atest na FSB-u je koštao 30 tisuća kuna, a priprema i specijalni alati za standardizaciju proizvodnje su koštali još cca 10 tisuća eura. Što se tiče samog zavara koji te toliko smeta vizualno mislim da nemaš pojma o ćemu prićaš. Same zavare radi gospodin staroga kova koji radi za Westinghouse i jedan je od rijetkih zavarivaća koji ima certifikate za zavarivanje same jezgre nuklearnog reaktora :gay: Umori me ovoliko pisanja :lol Ako stvarno želiš prićati o takvim stavrima slobodno dođi na jedno druženje alfista pa će mo uživo raspraviti o tome bilo bi mi zadovoljstvo :ok:
ma gle, no offense i tebi, ali nemaš pojma o stvarima o kojima pišeš čim ovako odgovaraš :dontno: ove simulacije bi konkretno meni uzele 4 sata maksimalno (pripreme, ne samog vremena izvršavanja jer to mnogo ovisi o hardveru na kojem vrtiš simulaciju), ne znam po čem je to overkill.
o zavarima znam nekog vraga, ali reko ajde, možda sam nešto krivo vidjela... danas sam na pauzi taman prošetala do kolege na poslu koji nam je voditelj radione i čovjek se primio za glavu kad je vidio to na slikama.
sve u svemu, malo pričaš da si sve detaljno objasnio, dao proces proizvodnje i materijal i svašta, onda sad kažeš da ne odaješ poslovne tajne koje to uključuju. eto ne znam.
opet, no offense, ali ne vidim smisao u daljnjoj raspravi s tobom jer nijednu stavku nisi argumentirao. ja sam to tako napravio jer su mi tako rekli nije neki argument, znaš. ako te netko pita koji je inox jer nije isto ako imaš feritni, austenitni ili dupleks čelik, jer nije isto kako se koji zavaruje, kako na njih utječe toplina, što se dešava s kristalnim zrnom i što to znači za svojstva samog proizvoda, kako ti vrsta i parametri zavara utječu na raspodjelu opterećenja itd itd, ne pita te da ti ukradne ideju, nego možda da konstruktivnu kritiku na što da obratiš pažnju. ali eto. ti znaš najbolje ;)
Ovakvi dugački postovi , gdje se omalovažava nečiji rad , nisu nikako dobri. Kritički osvrt sa detaljima kako bi ti to izvela i to je to. Obično za ljude koji na forumu pišu "svisoka" nemam visoko mišljenje.
Spominje se rezonantna frekvencija, koliko cesto je u poprecnom ramenu konstantna pobudna sila ili opterecenje koje bi dovelo do te rezonacije nivoa koja bi ugrozila strukturu u situaciji kada postoji toliko damping elemenata kao u ovjesu automobila?
Steta da nema pre-production FEMA pa nema podloge za pitanja o mesh refinement study, zasto jesu/nisu koristeni hibridni elementi, koji su rubni uvjeti i zasto nisu neki drugi
Ovakvi dugački postovi , gdje se omalovažava nečiji rad , nisu nikako dobri. Kritički osvrt sa detaljima kako bi ti to izvela i to je to. Obično za ljude koji na forumu pišu "svisoka" nemam visoko mišljenje.
Tapatalk
a dala sam kritički osvrt kad sam pitala detaljnije neke stvari oko materijala i metoda. eto:
možda djeluje malo oštro ovo što sam napisala, ali stvarno smatram da posao nije odrađen kako treba, usprkos dobroj ideji. proces ti nije kompletan. fali simulacija, od statičke koju može bilo koji iole ozbiljniji 3d softver napraviti, do dinamičke u lotusu recimo, pa da simulacije validiraš eksperimentom. u simulaciji mijenjaš parametre, počevši od materijala preko spektara opterećenja. svaki sustav ima vlastite vibracije, a ti mijenjanjem originalne uporne štange mijenjaš frekvenciju sustava i pomiču se frekvencije na kojima dolazi do rezonancije. rezonancija je loša, stvara opterećenja od kojih stradavaju dijelovi.
ovo je što mi prvo pada na pamet, ne znam jesi li odradio išta od tog pa nisi samo pisao, ali voljela bih čuti detalje ako jesi. professional curiosity. :pivo:
nit sam nametala svoje mišljenje nit stavove da nešto MORA biti, nit sam vrijeđala autora.
postoje određena pravila struke kako se rade neke stvari. taj slijed je otprilike ovako: konstruiraj - odradi simulaciju - po potrebi promijeni dizajn - odvrti ponovno simulaciju, što se ponavlja dok ne dobiješ prihvatljivu stvar koja tek nakon tog ide u proizvodnju i na testiranje. autora teme sam pitala jel to odradio zato što iz iskustva znam da mu ovaj dizajn ne bi prošao u prvom krugu, i trebalo bi ga popravljati.
e sad, zašto iz konstrukcijskih razloga taj spoj nije dobro definiran, i statički i dinamički gledano... dinamički sam već objasnila, ono s rezonancijom, pa neću ponavljati, ali statički ide ovako otprilike.
nagli prijelazi i oštri kutovi uzrokuju gomilanje silnica na tom mjestu. ako se gomilaju silnice, kažemo da tamo postoji koncentracija naprezanja. ako je naprezanje koncentrirano na nekom mjestu, tamo će puknuti. vrlo logično. zato recimo kad se tokari vratilo nikad nema oštrog prijelaza s jednog radijusa na drugi.
zato sam rekla da je taj koji je zavarivao pijan, to se tako ne radi naprosto. na ovim novim slikama isto koliko vidim to višemanje ne valja. okladila bih se mirne duše u diplomu, posao, pare, ma evo bilošto da su ti zavari naprosto loši. napravite UZV, stavi rezultate ovdje ako sve valja, ali ne vidim na slici jedan koji iole zadovoljava.
generalno se kod konstrukcijskog oblikovanja daje prednost korištenju poluproizvoda, dakle, uzmu se cijevi, odrežu na mjeru, dorade minimalno, zavare i bog te veseli. ako idemo cjepidlačit i ekonomska strana priče nije bitna, a i sigurnosti radi, spoj se bi trebao oblikovati tako da postoji međuelement, konusni prijelaz između elemenata. on se oblikuje tako da je namjerno oslabljen na jednom mjestu te se zna kako će on puknuti. netko je ranije gore napisao što se može desiti ako takav osigurač ne postoji.
sad kad smo riješili zavare, izbor materijala. zanimalo me zašto ne npr. krom-molibden nego baš inox. jer estetski bolje izgleda? jer ti leži u garaži? jer si vidio na papiru da ima bolja svojstva? onako, zanimalo me jer ja ne bih inox praktički nikad stavila.
inox se ugrubo može podijeliti na feritne, austenitne, dupleks i martenzitne nehrđajuće čelike. precipitacijski očvrsnuti su također jedna onako egzotična podvrsta.
zašto me zanimalo o kojem je riječ? feritni su relativno mekani i slabo zavarljivi, a kod zavarivanja se pojavljuje jedna krhka faza koja ništa dobro ne radi po pitanju mehaničkih svojstava. kad je nešto krhko, nije žilavo, odnosno lakše puca - a žilavost je poželjna karakteristika na dinamički opterećenim dijelovima. također nisu neka sreća na niskim temperaturama gdje im se poprilično smanji žilavost.
austenitni su problem kod zavarivanja jer unosom topline se javljaju naprezanja i deformacije veće nego kod feritnih, ali su zato dosta žilaviji od feritnih i ne pada im žilavost toliko kritično na nižim temperaturama.
da ne duljim, ovisno o vrsti, postoji adekvatan proces pripreme, parametara zavarivanja, načina zavarivanja i eventualne naknadne toplinske obrade. po onome što se na slici vidi, to nije napravljeno. pitala sam za WPS odnosno detalje postupka i rezultate nerazornih ili razornih ispitivanja jer mi se učinilo da ti zavari jednostavno ne valjaju.
također mjeriti nešto shore metodom, a ne znati ni koja je ni što si dobio mjerenjem... čemu poanta? da kažeš da nešto ima 95 nečega jer zvuči dobro? nekome tko prvi put čuje to možda, ali nemoj bježati od pitanja kad te pita netko tko je u životu vidio to i zna što znači taj rezultat.
da ne duljim više. kao što sam odmah i rekla, ideja dobra, izvedba - naprosto, s jako puno stvari za popraviti. kritika je trebala biti konstruktivna, a ako nečiji ego ne trpi to, not my problem :love: nisam pitala detalje da se pravim pametna, nego da dam konkretniji odgovor čovjeku, neke smjernice kako da sredi to što stvarno ne valja. ako smatra to nepotrebnim, nikom ništa, ali stojim iza sveg što sam napisala. uvijek može to pokazati bilo kojem inženjeru pa pitati jel drži vodu.
Čitam...! :cofe2: ...7,8,9. stranica teme. :wait: pa opet, ...7,8,9. stranica teme. :Hm I zaključak je da se tu netko grebe za donaciju jer mu, eto, fali ... štanga! :clap:
Čestitan na profesionalnom pristupu i kvaliteti :clap2: :clap2: Ali to mora biti tako sa svim certifikatima kada se radi o važnom dijelu o kojemu direktno ovise ljudski životi. Puno sreće u poslu :pivo:
Jel ima neko ovo na 147 poželjno ili bar na 156 da kaže koja je točno bila razlika nakon ugradnje? U mom vlasništvu je završija jedan set,pa da vidim oću ga ugraditi ili proslijediti :tooth
Imao sam ja na 156. Odradio sam par brdskih utrka i par stotina krugova na Grobniku. U kombinaciji s debelom balansicom iza i poliuretanima na vilicama odlično ukruti auto. Serijske spone rukom možeš kriviti. Jedina mana je da su bučne, pucketaju po neravninama. Ne cvile kao klasični tvrdi poliuretani, baš pucketaju. Kasnije sam ih poklonio kolegi Lemiju za 156 i stavio Silver project, da mogu dobit još nagiba iza. Kolega Marial ima i civilnu verziju s gumenim silent blokovima, to nisam isprobao ali bi mogla bit bolja opcija za daily. Ako ti treba za neko rejs vozilo di suvišni zvukovi nisu problem, ugradi, dobar je upgrade.
Ako si poklonio Lemiju sa 2.5 V6 156, upravo su te sad od njega došle kod mene.. Ja 147 koristim svaki dan, a odvezem s njom kronometar i slalom tu i tamo,par utrka godišnje i baš zato me zanimalo što da napravim s tim, jer ću staviti iza od ultra racinga debelu balansicu isto. 147 se na b12 isto valja na naglom kočenju i oštrom motanju, pa to gledam nečim riješiti..
Ako si poklonio Lemiju sa 2.5 V6 156, upravo su te sad od njega došle kod mene.. Ja 147 koristim svaki dan, a odvezem s njom kronometar i slalom tu i tamo,par utrka godišnje i baš zato me zanimalo što da napravim s tim, jer ću staviti iza od ultra racinga debelu balansicu isto. 147 se na b12 isto valja na naglom kočenju i oštrom motanju, pa to gledam nečim riješiti..
Imao sam ja na 156. Odradio sam par brdskih utrka i par stotina krugova na Grobniku. U kombinaciji s debelom balansicom iza i poliuretanima na vilicama odlično ukruti auto. Serijske spone rukom možeš kriviti. Jedina mana je da su bučne, pucketaju po neravninama. Ne cvile kao klasični tvrdi poliuretani, baš pucketaju. Kasnije sam ih poklonio kolegi Lemiju za 156 i stavio Silver project, da mogu dobit još nagiba iza. Kolega Marial ima i civilnu verziju s gumenim silent blokovima, to nisam isprobao ali bi mogla bit bolja opcija za daily. Ako ti treba za neko rejs vozilo di suvišni zvukovi nisu problem, ugradi, dobar je upgrade.
Ugradio, uh, zvukovi su mi previše, a upgrade odličan, šteta.. vratit ću na original