EVO C/P O NOVIM TURBO BENZINCIMA, PA TO USPOREDIMO SA TURBO DIZELIMA.
Benzinski motori s prednabijanjem snage oduvijek su bili nešto posebno. No, automobile opremljene turbo benzincima koji daju ogromne količine snage i okretnog momenta u malom pakiranju te iz naoko sićušne zapremine svakim pritiskanjem gasa bude divlju zvijer nije si mogao priuštiti svatko. Naime, sve donedavno bili su skupi i rezervirani samo za imućniju klijentelu. Iznenadni obrat na naftnom tržištu u kojem je dizelsko gorivo cijenom prestiglo benzinsko dovelo je do pravog paradoksa. Gotovo preko noći turbo dizelaši postali su skupi i neisplativi, a turbo benzinci jedina i logična alternativa. Tihi i uglađeni rad, velika snaga i prihvatljiva potrošnja goriva samo su neke od prednosti modernih benzinaca s prednabijenjm snage.
Razlozi turbo povratka
Da bismo pojasnili ulogu turba moramo se usredotočiti na osnovne principe rada motora. Kako bi uopće došlo do zapaljenja smjese goriva i zraka u komori za izgaranje motora, potreban je određeni omjer zraka i goriva. Optimalni omjer naziva se stehiometrijski omjer i iznosi 14.7 :1. Dakle, za pravilno i potpuno izgaranje jednog kilograma goriva potrebno je 14.7 kilograma zraka. Pojednostavljeno govoreći, što više zraka dospije u komoru za izgaranje potrebna je i veća količina goriva za pravilno izgaranje. Većim obostranim udjelima dolazi do snažnijih kontroliranih eksplozija unutar cilindara te se oslobađa i veća snaga. Zato, kako bi se ostvario veliki dodatni potisak snage bez značajnijih preinaka, u motore se ugrađuju dodatni «punjači» snage.
Prije svega nekoliko godina čak i eminenti stručnjaci tvrdili su kako je benzinskim motorima stigao kraj jer moderni turbodizelaši nude više snage, okretnog momenta te nižu potrošnju goriva nego približno nominalno jednako snažni benzinski motori. Poneki turbo dizelaši poput Hondinog opjevanog i-CTDi 2.2 litrenog motora nude i gotovo benzinski uglađen i tihi rad. Pri tome, mora se priznati, benzinski su motori posljednjih godina kod većine proizvođača bili ipak tehnološki zapostavljeni. No usporedo s rastom cijene dizelskog goriva, uvođenja strožih ekoloških normi Euro 5 o ispušnim plinovima kao i činjenica da se u trenutnoj fazi tehnološke revolucije stiglo vrlo blizu vrhunca razvoja turbo-dizelski motora natjeralo je inženjere da se vrate osnovama auto tehnologije koje su s nama prisutne već gotovo pola stoljeća.
Tako su turbo benzinci preko noći postali apsolutni hit auto industrije. Budući da benzinski automobili velike zapremine i snage troše mnogo goriva moralo se pribjeći rješenju kako te iste konjske snage upakirati u manju zapreminu te time postići i manju potrošnju. Da, pojasnimo! Uzmimo za primjer benzinski motor zapremine 2000 kubičnih centimetara i snage 150 konjskih snaga koju razvija pri 6000 okretaja u minuti. Startamo li motor takvog automobila svih 2000 kubičnih centimetara zapremine cilindara moraju se hraniti gorivom. No, dok se kazaljka brojača okretaja ne zavrti do oznake 6000 nismo „upregnuli“ svih 150 konjskih snaga. Uzmimo sada za primjer moderni turbo benzinac zapremine 1400 kubičnih centimetara i snage 150 konja pri oko 5500 okretaja. Startanjem motora i vožnjom na nižim okretajima mi u biti gorivom „hranimo“ samo 1.4 litreni agregat. Prema tome, uštede u gorivu ovisno o proizvođačima mogu biti i do 20% u korist turbo benzinaca manje zapremine. Isto tako manja potrošnja goriva znači da će i manja količina ispušnih plinova završiti u atmosferi.
Zato kako bi se udovoljilo modernim Euro 5 ekološkim normama, a da se ne bi išlo nauštrb vozačkog gušta turbo benzinci predstavljaju ključ uspjeha. Iako u stvarnosti turbo benzinci ipak ne troše minimalne količine gorive kao što to tvrde sami proizvođači uštede u gorivu pametnom vožnjom mogu biti znatne u odnosu na identično snažne atmosferske motore veće zapremine! Izuzev navedenog, turbo benzinci odlikuju se i velikim okretnim momentom, a najveću vrijednost mnogi razvijaju pri vrlo niskim okretajima. Primjerice većina 1.4 litrenih turbo benzinaca razvija preko 200 Nm najvećeg okretnog momenta čime su usporedivi sa usisnim benzincima zapremine oko 2.200 kubičnih centimetara. Za usporedbu, prva generacija Volkswagenovog opjevanog 1.9 TDI motora sa 90 konjskih snaga razvija 210 Nm pri 1900 okretaja u minuti. Mnogi turbo/kompresor benzinci slične vrijednosti razvijaju još i na nižim okretajima. Tim je posve evidentno zašto je u samo dvije godine došlo do ponovne renesanse turbo benzinskih motora.
ISPRIKE NA DUUUUGOM POSTU
