Mille Miglia - 90 godina

[a.m.alfa]

Tekst: DMJ
Copy: http://autoportal.hr




Najlegendarnija cestovna jurnjava po Italiji, kobna po vozače i publiku

Otvorena cesta prirodna je pozornica automobilskih utrka. Zapravo, utrka svih mehaničkih prijevoznih sredstava, no dok su u svijetu biciklizma dugačke utrke po privremeno zatvorenim javnim prometnicama i danas vrhunci sezone, iz svijeta automobilizma nestale su kao preopasne. Nažalost, jako je teško kontrolirati sigurnost sudionika, a pogotovo publike, na tako dugoj dionici kao što su međugradske utrke.

Uspomenu na njih danas održavaju sumanute jurnjave u uvjetima svakodnevnog prometa poput Gumballa, no zapravo je povijest autoutrka počela međugradskim nadmetanjima potkraj 19. stoljeća, a vrhunac doživjela u Italiji od 1927. do 1957. Mille Miglia je nastala u gradu Brescia u Lombardiji, nedvojbenom i tradicionalnom duhovnom središtu talijanskog automobilizma, nešto poput Le Mansa u Francuskoj.

Skupina lokalnih moćnika, predvođenih grofom Aymom Maggijem, organizirala je novo natjecanje iz ogorčenja zbog izmještanja Velike nagrade Italije iz njihovog grada na novoizgrađenu stazu u Monzi. Utrka je uistinu postala nacionalni ponos: od 23 izdanja u njih 21 pobjede su ostvarili talijanski vozači u talijanskim automobilima, mada je nastupala svjetska elita. Caracciola i Moss u Mercedesima jedini su strani pobjednici.

Od Brescie do Rima i natrag, ruta utrke duge otprilike tisuću milja prolazila je nekima od najljepših cesta Apeninskog poluotoka, uključujući i slavne prijevoje Futa i Raticosa. Pet milijuna gledatelja znalo se okupiti uz stazu, a iskustvo je u 'Amarcordu' ovjekovječio i Fellini. Prvu pobjedu odnio je OM, kod nas poznat po kamionima, no 1920-ih proizvođač izvrsnih sportskih automobila.

Startalo se s razmakom od minute, prvo sporiji auti, pa se na stazi stalno nešto događalo. Izuzetna raznolikost marki, posebno talijanskih (tzv. 'etceteriniji'), modela i klasa davala je dodatnu dinamiku. Prolazak ispod brklje ispred vlaka (Hermann), noćna vožnja bez svjetala (Nuvolari), auto koji ne skreće udesno (Fangio)… neke su od legendi vezanih za ovu fascinantnu, jedinstvenu utrku, a mnoge od njih možete pronaći i na Autoportalu.

Alfa Romeo je sa čak 11 pobjeda najuspješnija u povijesti velike utrke. Clemente Biondetti je pak sa četiri ostvarene pobjede bio najuspješniji vozač, jedini s više od dva trijumfa. Istaknimo jednu popularnu pobjedu: Alberto Ascari u Lanciji 1954. je prekinuo šestogodišnju vladavinu vozača sjajnih Ferrarijevih automobila. Nažalost, tijekom godina utrka je odnijela čak 56 života gledatelja i natjecatelja, a ukinuta je nakon 11 žrtava u de Portagovoj nesreći 1957.

Jako se često, pogotovo otkako je BMW glavni sponzor modernog revivala, klasičnim utrkama pridodaje i Velika nagrada Brescije 1940., koju je osvojila BMW-ova posada Huschke von Hanstein - Walter Bäumer, no ta utrka održana je na kraćoj, kružnoj stazi i nije nosila slavni naziv. Nakon gašenja utrke do 1961. je pod imenom Mille Miglia vožen reli, a od 1977. slavnom rutom voze oldtimeri. To se natjecanje pretvorilo u ultraskupu zabavu za celebrityje, udaljenu od nekadašnjeg duha.

[a.m.alfa]

Svi pobjednici Mille Miglia:

1927   Ferdinando Minoia - Giuseppe Morandi   OM 665 S

1928   Giuseppe Campari - Giulio Ramponi   Alfa Romeo 6C 1500 Super Sport Spider Zagato

1929   Giuseppe Campari - Giulio Ramponi   Alfa Romeo 6C 1750 Super Sport Spider Zagato

1930   Tazio Nuvolari - Battista Guidotti   Alfa Romeo 6C 1750 Gran Sport Spider Zagato

1931   Rudolf Caracciola - Wilhelm Sebastian   Mercedes-Benz SSK

1932   Baconin Borzacchini - Amedeo Bignami   Alfa Romeo 8C 2300 Spider Touring

1933   Tazio Nuvolari - Decimo Compagnoni   Alfa Romeo 8C 2300 Spider Zagato

1934   Achille Varzi - Amedeo Bignami   Alfa Romeo 8C 2600 Monza Spider Brianza

1935   Carlo Maria Pintacuda - Alessandro Della Stufa   Alfa Romeo Tipo B

1936   Antonio Brivio - Carlo Ongaro   Alfa Romeo 8C 2900 A

1937   Carlo Maria Pintacuda - Paride Mambelli   Alfa Romeo 8C 2900 A

1938   Clemente Biondetti - Aldo Stefani   Alfa Romeo 8C 2900 B Spider MM Touring

1947   Clemente Biondetti - Emilio Romano   Alfa Romeo 8C 2900 B Berlinetta Touring

1948   Clemente Biondetti - Giuseppe Navone   Ferrari 166 S Coupé Allemano

1949   Clemente Biondetti - Ettore Salani   Ferrari 166 MM Barchetta Touring

1950   Giannino Marzotto - Marco Crosara   Ferrari 195 S Berlinetta Touring

1951   Luigi Villoresi - Pasquale Cassani   Ferrari 340 America Berlinetta Vignale

1952   Giovanni Bracco - Alfonso Rolfo   Ferrari 250 S Berlinetta Vignale

1953   Giannino Marzotto - Marco Crosara   Ferrari 340 MM Spider Vignale

1954   Alberto Ascari   Lancia D24 Spider

1955   Stirling Moss - Denis Jenkinson   Mercedes-Benz 300 SLR

1956   Eugenio Castellotti   Ferrari 290 MM Spider Scaglietti

1957   Piero Taruffi   Ferrari 315 S

[tomo AR 159]