{"id":1570,"date":"2019-08-14T08:45:34","date_gmt":"2019-08-14T07:45:34","guid":{"rendered":"http:\/\/alfisti.hr\/web\/?p=1570"},"modified":"2019-08-14T08:45:49","modified_gmt":"2019-08-14T07:45:49","slug":"alfa-romeo-75-1985-1993-posljednja-prava-limuzina-iz-milana","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/alfisti.hr\/web\/vijesti\/alfa-romeo-75-1985-1993-posljednja-prava-limuzina-iz-milana\/","title":{"rendered":"Alfa Romeo 75 (1985. – 1993.), posljednja prava limuzina iz Milana"},"content":{"rendered":"\n

Nova Giulia daje nadu kako je ovaj legendarni automobil, \u010diji najstariji primjerci upravo stje\u010du status oldtimera, napokon dobio dostojnog nasljednika…<\/h3>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Kad je kultna milanska tvrtka za svoj 75. ro\u0111endan, u svibnju 1985., predstavila nasljednicu klinastog modela Giulietta<\/a>,\n slovenski je Avto magazin prvi test naslovio ‘Bella macchina!’ \u010cinilo \nse to pomalo \u010dudnim, jer je dizajn novog modela bio na prvi pogled \nnekako nedore\u010den i zbr\u010dkan, no pokazalo se da su dobro rekli. <\/p>\n\n\n\n

Danas\n \u0107ete, gdje god nai\u0111ete na opis 75-ice, obavezno nai\u0107i i na konstataciju\n kako je to bila ‘zadnja prava Alfa’. Nedugo nakon predstavljanja tvrtka\n je potpala pod Fiatovu kapu, a sve do aktualnog modela Giulia<\/a> iz 2015. nije vi\u0161e bilo velikoserijskog modela sa stra\u017enjim pogonom.
<\/p>\n\n\n\n

Trovolumenska limuzina duga\u010dka 4332, \u0161iroka 1631 i visoka 1349 mm po dana\u0161njim je mjerilima razmjerno uska i niska, te razmjerno malog me\u0111uosnog razmaka (2510 mm), dakle s razmjerno velikim prevjesima. Po dana\u0161njim mjerilima i.mala je ‘kota\u010di\u0107e’ 185\/70 R 13, jednakih dimenzija kao Opel Manta<\/a>, a i sportske verzije Kadetta s po\u010detka 1970-ih. No, ve\u0107 vizualno, netipi\u010dno za Alfu imala je prtlja\u017enik od 500 litara.<\/p>\n\n\n\n

\nAlfa 75 bila je zanimljiva i napredna Transaxle koncepcijom, motorom \nuzdu\u017eno sprijeda, a mjenja\u010dem i diferencijalom straga. Ta koncepcija \nomogu\u0107ava bolji balans, odnosno ravnomjeran raspored masa sprijeda i \nstraga (50:50), a usto kardansko vratilo s kri\u017enim zglobovima mo\u017ee biti \nznatno lak\u0161e izvedbe, jer je maksimalni moment kojeg prenosi gotovo \n\u010detiri puta manji. To je bila osnova pobolj\u0161anje dinami\u010dnosti i \nstabilnosti, koji su ve\u0107 bili vrlina prethodnih modela (Giulietta i Giulia<\/a>). \n\n<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Klinasta karoserija, kojoj nakon prezentacije ‘Alfisti’ nisu bili razo\u010darani, a bilo je i odu\u0161evljenih, jer je donijela dinami\u010dnost i svje\u017einu, a usto i tada vrlo dobru aerodinami\u010dnost (0,37)<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Pokretala se slavnim motorom Bialbero<\/a>\n (tal. dva vratila), slavni motor, koji je 1954., kad je uveden bio \n‘svjetlosnu godinu’ ispred konkurencije.S dva bregasta vratila u bloku, \npokretana s dva ‘duplex’ lan\u010dana prijenosa, s reduktorom u \nme\u0111uprijenosu, kako bi pogonski zup\u010danici na bregastim vratilima bili \nmanjih dimenzija te blokom od aluminijskog lijeva i pet le\u017eajeva \nradilice omogu\u0107avao je uvjerljive performanse, visoke tura\u017ee i usto \ntrajnost. 
<\/p>\n\n\n\n

Nudio se u verzijama 1570 ccm\/109 KS, 1779\n ccm\/120 KS i 1962 ccm\/128 KS. Na vrhu ponude bio je, tada mo\u0107ni V6 s \n2492 ccm i 158 KS. Mjenja\u010d s pet stupnjeva prijenosa, kao Alfin \nspecijalitet jo\u0161 od kraja 1950-ih, bio je standardan u svim opcijama, \nPru\u017eao je dobre performanse, ali nije bio dobro izbalansiran niti trajan\n poput Bialbera. 
<\/p>\n\n\n\n

‘Znalci’ su tada govorili ‘bolje \nne’, jer su 4-cilindra\u0161i i\u0161li izvrsno (to je bila i ostala Alfina \nvrlina), a  ako je trebali vi\u0161e ‘\u0161pirita’, ova alfa, kao i prethodne, \nlako se i u\u010dinkovito mogla frizirati. A ve\u0107 osnovni model sa 109 KS \nomogu\u0107avao je, tada, uvjerljive performanse (19,6 s, 180 km\/h). \nNajpogo\u0111eniji je bio model sa 122 KS, nasljednik slavnog modela 1750<\/a>, odnosno Berlina – do stotke je ubrzavao za 9,5 s i razvijao 190 km\/h. <\/p>\n\n\n\n

Najzanimljivija ina\u010dica Turbo Evoluzione napravljena je u samo 500 primjeraka u prolje\u0107e 1987., kao homologacijski specijal za nastupe u kru\u017enim utrkama Grupe A. Napadna vizualna pro\u0161irenja i spojleri, iznena\u0111uju\u0107e, nisu bili popra\u0107eni i rastom snage – 155 KS bilo je jednako kao i kod regularnog 1.8 Turbo modela, samo je zapremina smanjena s 1779 na 1762 cm\u00b3, navodno zbog lak\u0161eg tuninga.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Za ameri\u010dko je tr\u017ei\u0161te, gdje  se ovaj model zvao Alfa Romeo \nMilano, (napravljeno je dosta modifikacija, od ve\u0107ih branika do \nspremnika goriva relociranog u manji prtlja\u017enik), uveden V6 motor s 2959\n ccm i 189 KS, iz kojeg je 1990. za europsko tr\u017ei\u0161te nastaje Top Gun \nmodel 3.0 V& QV sa 192 KS. Prethodno, 1987. 4-cilindra\u0161i su dobili \nelektroni\u010dko single-point ubrizgavanje, te kraticu IE (iniezione \nelettronica).
<\/p>\n\n\n\n

Na zahtjev tr\u017ei\u0161ta, \u0161to su ‘Alfisti’ \nsmatrali hipokrizijom, ve\u0107 u prvoj tr\u017ei\u0161noj godini (krajem 1985.), u \nmodelu 2.0 TD, uveden je turbodizelski motor s 1995 ccm i 95 KS, poznate\n tvrtke VM, a 1988 dolazi i 2.4 TD, s 2393 i 110 KS. Bili su \niznena\u0111uju\u0107e trajni i pouzdani (posebice osnovni 2.0) TD), imali su \ndobre performanse, 2.0 TD: 12,9 s i 177 km\/h, uz potro\u0161nju 7 do 9 \nlitara, a 2.4 TD je, za tada\u0161nje pojmove ve\u0107 bio dizelski sporta\u0161 (11,7 \ns, 185 km\/h)
<\/p>\n\n\n\n

U osam godina, uz tek jedan decentni \nredizajn (obavljen 1988.) proizvedeno je ne\u0161to manje od 400.000 \nprimjeraka, tako da je i danas solidan izbor na tr\u017ei\u0161tu rabljenih, uz \nvrlo \u0161arolike cijene.  Usto, ona ‘zbr\u010dkanost’ nekako je ostarjela oku \nugodnije od mnogih suvremenika i, premda tek sada dosti\u017ee zakonski \npropisanu dobnu granicu za takav status, po svim je ostalim kriterijima \nve\u0107 odavno klasik.
<\/p>\n\n\n\n

Dizela\u0161i su manje cijenjeni, a \nja\u010de benzinske ina\u010dice, pogotovo 3.0 V6, ko\u0161taju vi\u0161e. U svoje je \nvrijeme to bio ‘mondeni’ automobil, vozio ju je i pokojni Marinko Bo\u017ei\u0107,\n gazda zloglasnog Slobodnog tjednika, dok je sada popularnost ograni\u010dena\n mahom na pleme ljubitelja Alfa Romea. <\/p>\n\n\n\n

Nasljednici 155, 156\u00a0 159 danas tako\u0111er imaju kultni status, no presti\u017e stra\u017enjeg pogona vra\u0107a se na tr\u017ei\u0161te tek nagodinu. Karavanska ina\u010dica\u00a0 ostala je samo prototip, i tvorni\u010dki Sportwagon i Rayton Fissoreov Turbo Wagon.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Na trka\u0107im stazama 75 je postigla vrlo solidne uspjehe, no ne poput nasljednice 155. U to su vrijeme stazama vladali prvi BMW M3 i Ford Sierra RS Cosworth, ipak mnogo usredoto\u010deniji trka\u0107i automobili. Ali, uz savr\u0161en raspored mase (50\/50) i stra\u017enji pogon, ovo je bio pravi voza\u010dki automobil – uostalom, i danas tunirane verzije\u00a0 koriste za \u0161kolu vo\u017enje na N\u00fcrburgringu. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

copy: www.autoportal.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nova Giulia daje nadu kako je ovaj legendarni automobil, \u010diji najstariji primjerci upravo stje\u010du status oldtimera, napokon dobio dostojnog nasljednika… Kad je kultna milanska tvrtka za svoj 75. ro\u0111endan, u svibnju 1985., predstavila nasljednicu klinastog modela Giulietta, slovenski je Avto magazin prvi test naslovio ‘Bella macchina!’ \u010cinilo se to pomalo \u010dudnim, jer je dizajn novog modela bio na prvi pogled nekako nedore\u010den i zbr\u010dkan, no pokazalo se da su dobro rekli.  Danas \u0107ete, gdje god nai\u0111ete na opis 75-ice, obavezno nai\u0107i i na konstataciju kako je to bila ‘zadnja prava Alfa’. Nedugo nakon predstavljanja tvrtka je potpala pod Fiatovu kapu, a sve do aktualnog modela Giulia iz 2015. nije vi\u0161e bilo velikoserijskog modela sa stra\u017enjim pogonom. Trovolumenska limuzina duga\u010dka 4332, \u0161iroka 1631 i visoka 1349 mm po dana\u0161njim je mjerilima razmjerno uska i niska, te razmjerno malog me\u0111uosnog razmaka (2510 mm), dakle s razmjerno velikim prevjesima. Po dana\u0161njim mjerilima i.mala je ‘kota\u010di\u0107e’ 185\/70 R 13, jednakih dimenzija kao Opel Manta, a i sportske verzije Kadetta s po\u010detka 1970-ih. No, ve\u0107 vizualno, netipi\u010dno za Alfu imala je prtlja\u017enik od 500 litara. Alfa 75 bila je zanimljiva i napredna Transaxle koncepcijom, motorom uzdu\u017eno sprijeda, a mjenja\u010dem i diferencijalom straga. Ta koncepcija omogu\u0107ava […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[10],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/alfisti.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1570"}],"collection":[{"href":"http:\/\/alfisti.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/alfisti.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/alfisti.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/alfisti.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1570"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/alfisti.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1570\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1578,"href":"http:\/\/alfisti.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1570\/revisions\/1578"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/alfisti.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1570"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/alfisti.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1570"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/alfisti.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1570"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}