• 25. Rođendan: Alfa Romeo 155 ( 1992–1998 )

    Posted on by a.m.alfa

    Kompaktna limuzina predstavljena u Ženevi 1992., naslijedila je model 75, a u očima fanova predstavlja svetogrđe, jer je napustila stražnji pogon. To 155-ici nikako nisu mogli oprostiti, a dodatan šamar bio je dijeljenje platforme Type Three s Fiat Temprom i Lancijom Dedrom.

    Premda, uglastog dizajna, bila je prilično aerodinamična. Čak i za današnje pojmove koeficijent otpora zraka od 0.29 dobar je rezultat. Funkcionalna unutrašnjost dobro je pratila tadašnje trendove, a međuosovinski razmak od 254 cm nudio je solidnu prostranost. Adut je bio prtljažnik od 525 litara.

    No, nitko Alfu ne kupuje zbog prtljažnika ili prostora za koljena straga. Važno je kako se vozi, kako izgleda i kako zvuči, a po tim se kriterijima Alfa Romeo 155 dokazao.

     Posebno je zanimljiva bila izvedba Q4 sa 2-litrenim  turbobenzincem i stalnim pogonom na sve kotače, posuđenim iz ‘kraljice relija’ Lancije Delte HF Integrale. Paleta benzinaca uključivala je benzince obujma od 1.7 do 2.5 litre, snage 115 do 190 KS, te dizelaše 2.0 sa 90 i 2.5 sa 125 KS.

    Alfa Romeo 155 postigla je iznimne uspjehe u DTM-u. Za pogon je bio zadužen motor 2.5 V6 koji je ispaljivao 490 KS pri 11.500/min, a pogon je bio stalni 4×4. Alessandro Nannini i Nicola Larini stigli su do 11 pobjeda u sezoni 1993., a isti uspjeh ponovili su i slijedeće godine.

    Proizvodnja je prestala 1998. predstavljanjem Alfa Romea 156, koji je sušta suprotnost. Uglasti dizajn zamijenjen je oblim linijama te je mnogi smatraju najljepšom Alfom u novijoj povijesti. O njoj detaljnije nekom drugom prilikom.

     

    copy: www.autopress.hr


  • 40 godina: Alfa Romeo Giulietta (1977 – 1985)

    Posted on by a.m.alfa

    Tijekom povijesti Alfa je napravila podosta sjajnih i nekoliko loših automobila, no vrlo rijetko bi im se omaklo da ponude bezličan i, zapravo, dosadan model. Ipak, bilo je i takvih slučajeva, a jedan od njih je Giulietta druge generacije. Službene oznake Tipo 116, danas nije samo u sjeni nezaboravnog prethodnika, Giulije, nego i mnogo voljenijeg nasljednika 75 (1985. – 1992.)

    ‘Buongiorno, Giulietta!’ – bio je naslov u slovenskom Avto magazinu prije četiri desetljeća. Malo je koji automobil bio toliko očekivan poput nasljednika Giulije, koja je i nakon 15 godina proizvodnje u mnogo čemu još bila konkurentan, sjajan automobil. Velikani autonovinarstva, od kojih smo učili, poput Toma Pleterskog i Martina Česenja, nisu propuštali naglasiti svoje oduševljenje više-manje svakom novom Alfom, pa ni ova nije bila iznimka.

    No, dobro ponašanje u vožnji nije dostatno da osigura uspjeh, a Giulietta je nažalost u mnogo čemu bila kompromisni model. Počeli su je razvijati još prije naftne krize te je podvozje transaxle koncepta i međuosni razmak dijelila s većom Alfettom. Kako ne bi ulazila u tržišnu borbu s njom, isprva je ponuđena samo s motorima od 1357 ccm (95 KS) i 1570 ccm (109 KS) te siromašnijom opremom.

    Trovolumenska, jako klinasta karoserija s kratkim poklopcem prtljažnika i poklopcem na vrhu bila je jedina karoserijska izvedba. Kako auto nije sudjelovao ni u kakvim utrkama ili relijima, osim na amaterskoj razini, nedostaje mu bitan dio legende koju uživaju drugi modeli te tvrtke, te je i danas slabo tražen među ljubiteljima. Najveća brzina bila je u drugom planu, iza odlične upravljivosti – dizelaš je išao samo do 155 km/h, a ‘obični’ benzinci između 165 i 185 km/h.

    Već 1979. u ponudi je motor od 1779 ccm i 122 KS, a godinu potom i 1962 ccm (130 KS). Turbodizelaš od 1995 ccm i 82 KS stigao je 1982. Svi su bili redni 4-cilindraši, pogon je bio straga, a mjenjači, naravno, sa pet brzina. Prvi redizajn uslijedio je 1981. i donio više plastike, a drugi, manji, 1983. Šik 1970-ih pun crne plastike nije baš osobito dobro izdržao sud vremena. Kasniji modeli prepoznaju se po plastičnim obrubima duž vozila.

    Kućni tuner milanske marke, Autodelta, na pariškom je salonu 1982. predstavio konceptni model s turbopunjačem i 175 KS, a reakcije su bile toliko pozitivne da je dvije godine potom kupcima ponuđena i produkcijska inačica, doduše sa 5 KS manje. Kao posebna serija, prodana u samo 361 primjerku, bila je dostupna samo u kombinaciji crnog eksterijera sa srebrnim detaljima i crvene unutrašnjosti.

     

     

    U nekim se izvorima naziva Turbo AutoDelta, no većinom je poznata kao Turbodelta. Dok su ostale modele voljeli samo karabinjeri i policajci (jedan od najčešćih automobila tih branši), ova ima mjesto u kolekciji svakog Alfista. Po tvorničkim navodima išla je do 206 km/h i ubrzavala do stotke za 7.5 s, a po neovisnim navodima nešto je sporija, ali čak i bolje ubrzava.

    379.689 primjeraka Tipa 116 ukupno je sišlo s trake. Neočekivan uspjeh postignut je agresivnim reklamiranjem u Južnoafričkoj Republici, koja je za ovaj model bila drugo najvažnije tržište, iza domicilnog talijanskog. Nimalo sjajna antikorozivna zaštita dosta ih je prorijedila – na talijanskom oglasniku subito.it u ponudi ih je stotinjak. Vozni primjerci počinju od 2000 eura, najbolji idu preko 10.000, dok za Turbodeltu valja izdvojiti oko 35.000.

     

    Prisjetimo se za kraj i imenjakinja. Prva je Giulietta (1954. – 1965.) jedan od najlegendarnijih automobila u bogatoj povijesti Alfa Romea, ponajviše zahvaljujući sjajnim sportskim izvedenicama Sprint i Spider, no i Berlina je bila sjajan i na utrkama uspješan model, pogotovo u jačoj izvedbi TI. Reinkarnacije imena mnogo su manje pridonijele ugledu, ponajprije zbog relativne neupečatljivosti, a aktualna treća je u ponudi od 2010.

     

    copy: www.autoportal.hr


  • Alfisti osvojili snijegom zameteni Zavižan

    Posted on by a.m.alfa

    Na osvajanje jedne od najhladnijih točki Hrvatske s vjetrovitih -8°C i izmjerenih 102 cm snijega, ovog vikenda hrabro se odlučio Alfa Romeo klub Hrvatska, najveći hrvatski klub ljubitelja marke vozila s više stotina registriranih članova. Šaroliki vozni park od legendarne 75-ice sa busso šestakom do nove Giulie Veloce, usudio se udružiti i voziti po snijegu i ledu.

     

    Krasno, Hrvatska – Snježne radosti u Lici za članove Alfa Romeo kluba Hrvatska započele su organiziranim dolascima u subotu, kako bi zajedno ušli u 13. godina rada i postojanja kluba. Ovim tradicionalnim božićnim druženjem, Alfa Romeo klub Hrvatska ima uspješno organiziranih 45 službenih susreta, koji gotovo uvijek prelaze troznamenkaste brojeve učesnika Alfa Romeo vozila. Zbog izazovnih vremenskih uvjeta specifičnih za Liku i ovo doba godine, skupu se pridružilo 50-ak zanimljivih vozila iz svih krajeva Hrvatske.

     

    Nakon snijega u subotnjoj noći koji je samo podebljao snježni pokrivač Krasnog, šarolik vozni park zajedničkom je vožnjom prošao Zavižan (Nacionalni park Sjeverni Velebit), a među osebujnim Alfama su se posebno isticale legendarna 75-ica 3.0 6V (sa busso šestakom) te nova Giulia Veloce. Užitak driftanja i vožnje rezultirali su čarobnim panoramskim pogledom na Nacionalni park Sjeverni Velebit i dolinu Like pod snježnim pokrivačem.

     

     

    Osim snježne vožnje, članovi kluba i njihovi gosti uživali su u živoj glazbi uz večeru te kasnonoćnom druženju, a posjetili su i Siranu Runolist. Druženje je zaključeno tradicionalnim božićnim ručkom u dobroj atmosferi, darivanjem klupskih članova kalendarima te najavom domaćih i međunarodnih susreta koji stižu u 2018. godini.

     

    Tekst: Anja Liker

    www.alfisti.hr