Povratak legendarnog ¹korpiona
Fiat je odluèio o¾iviti jednu od automobilskih legendi i ove ju je godine pokazao u ®enevi na salonu automobila. Samo rijetki zaljubljenici u aute stariji od 30 godina nisu èuli za Abarth, slavnu marku koja je ime i ugled stekla na autoutrkama, preradama serijskih automobila - veæinom Fiatovih - te izradom posebnih kitova i ispu¹nih sustava za poveæanje snage motora. Nekad pojam, ime Abarth posljednjih je godina pomalo palo u zaborav, ali u skladu s trenutaènim buðenjem cijele marke, Fiat je odluèio o¾iviti i tu nepravedno zapu¹tenu legendu. S imenom abarth Fiat se vraæa i na sportske staze - u reli i kru¾ne kup-utrke, ali predstavlja i svoj prvi posebni, sportski orijentirani model grande punto abarth.
Pod Abarthovim imenom Fiat æe pokrenuti i sve aktivnosti koje su krasile originalni Abarth&Co, od izrade trkaæih prototipova, preko kitova za preradu, pa sve do raznih dodataka u tipiènom Abarthovom modnom stilu.
Predsjednik ponovno roðene kompanije bit æe direktor marke Fiat Luca De Meo, koji Abarthovom imenu namjerava vratiti stari sjaj i slavu, i to ponovno prije svega na utrkama. U reliju veæ nastupa grande punto abarth pripremljen za klasu S2000, planira se i sudjelovanje na kup-natjecanjima, a Abarth æe aute pripremati i za privatne kupce. Osim utrkama, Abarth æe se baviti i komercijalnim aktivnostima kao ¹to su tuning i trkaæi kitovi.
No, poèetni uspjesi i stvaranje legende o ¹korpionu, prepoznatljivom logotipu koji je krasio sve preraðene automobile, poèiva na radu Karla Abartha, jednog od genijalnih in¾enjera koji su obilje¾ili autoindustriju. Roðen u Beèu 1908. godine, Abarth je za ¾ivota postigao veliki uspjeh u razlièitim vidovima moto sporta, i to zahvaljujuæi prije svega vlastitoj in¾enjerskoj genijalnosti i osjeæaju za inovacije.
Prièa o Karlu Abarthu poèinje s motociklima, a ne automobilima. Kao 20-godi¹njak je do svoje prve pobjede do¹ao na Thunovom motociklu, da bi veæ iduæe godine sam izradio svoj prvi motocikl, s Abarthovim logom. Na¾alost, ozbiljna nesreæa na utrci u Linzu natjerala ga je da napusti moto utrke. No, ¾elju za nadmetanjem nije izgubio pa se nastavio utrkivati na motociklu s prikolicom. Za popularnost tih utrka i on je zaslu¾an, dijelom i neuobièajenim avanturama kao ¹to je bila utrka s Orient expressom koju je - naravno - dobio. No, druga te¹ka nesreæa koju je do¾ivio 1939. godine potpuno ga je udaljila s trkaæih staza.
Nakon toga Abarth je poèeo ¾ivjeti svoj drugi ¾ivot, koji ga je uvrstio u automobilistièke legende. Nakon rata, 1945. godine, seli se u Italiju, u Merano, i postaje talijanski graðanin Carlo Abarth. Nakon ¹to je kraæe vrijeme radio za Cisitaliju, 1949. osniva Abarth&Co. Prvi proizvedeni automobil bio je 204 A roadster, razvijen na osnovi fiata 1100, koji odmah osvaja naslove u talijanskom prvenstvu 1100 te u Formuli 2.
Istovremeno, Abarth ostvaruje svoju briljantnu ideju o kombiniranju sportskih aktivnosti s proizvodima za ¹iroku potro¹nju. Poèinje praviti famozne kitove za preradu standardnih tvornièkih automobila kojima se poveæavaju snaga motora, najvi¹a brzina i ubrzanje. Jedan od glavnih dijelova tih kitova bio je ispu¹ni sustav, a poglavito stra¾nji lonac - prigu¹ivaè buke koji je æe s godinama postati za¹titni znak Abarthovih prerada. Zahvaljujuæi iskustvu steèenom u motociklistièkim utrkama Abarthovi stra¾nji lonci bili su pravi tehnolo¹ki biseri. Prvi prototipovi imali su sredi¹nju cijev i boène otvore izraðene od fiberglasa, èime su potpuno eliminirane pregradne stijenke (dijafragme), a povratni pritisak ispu¹nih plinova sveo se na najmanju mjeru. Bio je to vrlo jednostavan, ali inovativan sustav kojim su se dobivali jasna prednost u performansama, ali i nepogre¹ivo abarthovski, duboki i promukli zvuk. U samo nekoliko godina Abarth&Co postao je globalni igraè: 1962. godine 375 zaposlenih proizvelo je 257.000 prigu¹ivaèa, od toga 65 posto za izvoz.
Dvije su stvari bile kljuène za Abarthov uspjeh: pobjede na utrkama i odlièna promocija. Carlo Abarth prvi je poèeo koristiti marketing i komunikacijske tehnologije koje se koriste i danas. Ne bi li uvjerio vozaèe da svoje standardne prigu¹ivaèe zamijene njegovima, osmislio je ma¹tovite marketin¹ke kampanje zasnovane na vrlo elegantnom predstavljanju produkta. Objavljeni uz nove, tad revolucionarne fraze na reklamama u svim vodeæim novinama, prigu¹ivaèi na slikama bili su u tamnoj, crnoj boji, s kromom optoèenim zavr¹ecima cijevi, s cijenom puno vi¹om od konkurentskih proizvoda. U to vrijeme Abarthovi prigu¹ivaèi ko¹tali su 4500 lira, naspram najvi¹e 2000 lira koliko je trebalo izdvojiti za konkurentske proizvode. Njegovi kolege isprva su sumnjali u mudrost takve prodajne strategije, ali su vrlo brzo, nakon nevjerojatnog tr¾i¹nog uspjeha, promijenili mi¹ljenje.
Prvih 50 prigu¹ivaèa napravljeno je za preradu fiata topolina. Inaèe, meðu poklonicima automobilskih utrka Abarthov rad i proizvodi bili su jo¹ cjenjeniji. Vrhunac slave dostigao je potkraj pedesetih godina, trajao je i tijekom ¹ezdesetih godina pro¹log stoljeæa, a Carlo Abarth svojim je inovativnim idejama i neumornim radom otvorio cijelu novu epohu u autoindustriji, obilje¾iv¹i je i dan-danas impresivnim brojem pobjeda i rekorda u raznim kategorijama automobilskih utrka.
Godine 1956., vozeæi fiat abarth 750 s Bertoneovom karoserijom, postavio je niz brzinskih rekorda: 18. lipnja u Monzi je postavio novi rekord po broju prijeðenih kilometara u 24 sata, pre¹av¹i ih 3743 prosjeènom brzinom od 155 km/h. Na istoj stazi desetak dana kasnije, od 27. do 29. lipnja, sru¹io je niz drugih rekorda: na 5000 i 10.000 km te na 5000 milja, ali i rekorde u vo¾nji na 48 i 72 sata.
Uslijedio je i meðunarodni uspjeh pa je 21. srpnja 1956. njemaèki auto motor und sport naslovnicu 15. broja posvetio abarthu 750. Taj isti auto mogao se nabaviti i s dvije Zagatove karoserije: fiat abarth 750 zagato (1956.) i fiat abarth 750 GT zagato (1956.). Na 24. izdanju legendarne utrke Mille Miglia na startu se u klasi 750 na¹lo èak 20 automobila s Abarthovim logom, a 16 ih je zavr¹ilo utrku. Dobar glas proèuo se èak i do Amerike pa se Franklin Delano Roosevelt Jr., sin biv¹eg amerièkog predsjednika, osobno uputio u Italiju dogovoriti ekskluzivna prava na uvoz Abarthovih automobila.
Svoje remek-djelo Abarth je napravio 1958. godine kompletnom preradom fiata 500, od kojeg je napravio pravu malu jurilicu. Te iste godine partnerstvo s Fiatom oti¹lo je korak dalje - Fiat je Abarthu davao financijski poticaj za svaku pobjedu ili novi rekord koji bi postigao nekim od njegovih preraðenih automobila. Upravo taj ugovor bio je zama¹njak u iduæih godina nevjerojatnom nizu uspjeha Abarthovih automobila - sru¹ili su 10 svjetskih rekorda, zatim jo¹ 133 meðunarodna, ostvarili vi¹e od 10.000 pobjeda na raznim natjecanjima. Tako je rasla legenda o ¹korpionu.
©ezdesete su bile zlatne godine tog proizvoðaèa. Ime Abarth postalo je sinonim za brzinu, odva¾nost, performanse i prerade, a lista automobila èije su ih prerade proslavile postala je vrlo duga. Od 850 TC-a, koji je pobjeðivao na svim velikim europskim stazama, ukljuèujuæi i Nürburgring, pa sve do fiata abartha 1000 saloon i 2300 S, koji su na stazi u Monzi - usprkos groznom vremenu - postavljali impresivne rekorde.
Godine 1965. Carlo Abarth i sam je po¾elio postaviti neki rekord, pa je 20. listopada u Monzi postavio rekorde u ubrzanju na èetvrt milje (preteèa dana¹njeg 402 street racea) te na 500 metara u fiatu abarthu 1000 monoposto record, klase G, koji je razvijao 105 KS, da bi iduæi dan postigao nove rekorde, ali u vi¹oj klasi E, u jednosjedu koji je pokretao motor obujma 2000 ccm. Uz taj dogaðaj vezana je i anegdota da je Carlo, tad 57-godi¹njak, morao skinuti èak 30 kg da bi se uspio smjestiti u vrlo uske kokpite svojih automobila.
Godine 1971. Abarth postaje dio Fiat auta, a posljednji automobil u èijem je razvoju aktivno sudjelovao i osnivaè Carlo Abarth bio je A112 abarth. Osamdesetih se prièa o Abarthu nastavila modelom 131 abarth, u kojem je Walter Röhrl osvojio svjetsko prvenstvo u reliju 1980. godine, te ritmom, posljednjim fiatom koji je nosio Abarthovo ime.
Carlo Abarth umro je 24. listopada 1979. godine, u vrijeme vladavine njegova horoskopskog znaka - ©korpiona, naravno.
Auto motor i sport